preskoči na sadržaj

Graditeljska škola Čakovec

Login
Radovi učenika

Radovi učenika

Projekt CROSKILLS

THE MOBILITY BRIDGE III

Pretraži

e-Dnevnik:prijave!



Državna matura
 
Posjetite...

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 9. 2012.

Ovaj mjesec: 6053
Biologija

Biologija (od grčkog bios=život i logos=nauka, učenje) je znanost koja se bavi proučavanjem živoga svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.

Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična biologija. Anatomija, histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.

Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veličine plavog kita.


Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini.

Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis:



  • Protistologija - znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama)
  • Zoologija - znanost o životinjama
  • Botanika - znanost o biljkama
  • Antropologija - znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između prirode i kulture
  • Ekologija - znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih
  • Citologija - znanost o građi i aktivnosti živih stanica
  • Evolucija - znanost o razvoju života na Zemlji
  • Mikrobiologija - znanost o mikroorganizmima
  • Genetika - znanost o nasljeđivanju
  • Anatomija – proučava građu organizma
  • Histologija - proučava tkiva
  • Morfologija - pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici)
  • Fiziologija - proučava životne procese u organizmima
  • Bakteriologija - pročava bakterije
  • Virologija - proučava viruse
  • Zoologija - proučava životinje
  • Entomologija - proučava kukce
  • Ihtiologija - proučava ribe
  • Herpetologija - proučava vodozemce i gmazove
  • Ornitologija - proučava ptice
  • Mamalogija - proučava sisavce
  • Embriologija - proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke)
  • Molekularna biologija - proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima
  • Geobotanika - proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji
  • Konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti

Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.






preskoči na navigaciju